Web preglednik (web browser, Internet browser) je program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. Iz jednog od njih trenutno čitate ovaj tekst.

Najpopularniji preglednici danas su:

• Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda
• Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefoxa i Thunderbirda
• Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera
• Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft

(Jedna od opcija za hrvatski naziv bijaše i web prebirnik, jer se "preglednik" može rabiti i kao naziv za "viewer". No, prevladao je ovaj termin.) Svi navedeni su grafički programi (tj. osim teksta mogu prikazivati i vizualne sadržaje). Osim grafičkih postoje i tekstualni preglednici koji mogu prikazivati samo tekst (npr. "links" i "lynx") i specijalizirani govorni preglednici kakve mogu koristiti slijepe osobe.

Wikipedija (wiki + enciklopedija) je višejezična, na Webu zasnovana enciklopedija slobodnog sadržaja. Ona postoji kao wiki, što podrazumijeva da se piše u suradnji s brojnim volonterima, te većinu članaka može mijenjati svatko s pristupom Internetu i odgovarajućim web preglednikom. Projekt je započet 15. siječnja 2001. kao dodatak stručno pisanoj (i do sada ugasloj) Nupediji. Wikipedijom danas rukovodi neprofitna organizacija Wikimedia Foundation. Ona ima više od 3,700,000 članaka na mnogo jezika (uključujući milijun članaka pri engleskoj verziji). Od početka joj raste popularnost,^[1] djelujući pozitivno na stvaranje drugih projekata od općeg interesa. Od urednika se traži da održavaju određenu razinu "neutralnosti" pri sažimanju istaknutih motrišta, bez određivanja objektivnosti istine.

Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales projekt naziva "nastojanjem da se višejezična slobodna enciklopedija najviše moguće kvalitete načini i razdijeli svakom pojedincu na planetu na njegovom materinjem jeziku."^[2] No postoji čitav niz nesuglasica po pitanju pouzdanosti i točnosti Wikipedije. Najčešće mete kritika su vandalizam, nedoslijednost, neravnomjerna kvaliteta, nepotkrepljeni stavovi, pristranost sustava, težnja suglašavanju i popularnost koju stječe preporukama. Neki uz to navode i da Wikipedija ne može opravdati naziv "enciklopedija" koji za sobom povlači visoki stupanj pouzdanosti i mjerodavnosti koji ona, zbog svoje otvorene uređivačke politike, ne može održati. No sloboda pristupa, učestala ažuriranja, raznolikost i detaljnost te brojne višejezične inačice su pretvorile Wikipediju u rado korišteni izvor informacija.

Slogan Wikipedije glasi: "slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati". Razvijena je korištenjem vrste računalnog softvera pod nazivom "wiki" (hav. wiki wiki - "brzo").