Skup znanja i vještina koji predstavljaju jedno homogeno područje znanja.U RH danas poznajemo 13 obrazovnih sektora u području strukovnog obrazovanja.

Srednja škola je trogodišnja ili četverogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.

Srednje škole dijele se na gimnazije, strukovne škole i umjetničke škole. Gimnazije mogu biti opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke; a obrazovanje u njima traje četiri godine. Strukovne škole se dijele na četverogodišnje (tehničke, zdravstvene, gospodarske, poljoprivredne i dr.) i trogodišnje (industrijske, obrtničke i dr.) škole. Umjetničke škole obrazuju učenike u području glazbe, plesa, likovne umjetnosti i dizajna i školovanje u njima traje četiri godine. Osim ovih, postoje i srenje škole MUP-a, vojne škole i vjerske škole.

Nakon četverogodišnje srednje škole učenik može nastaviti obrazovanje na visokim učilištima.

Riječ strategija dolazi iz grč. i doslovno znači "vođenje vojske" (stratos=vojska, agein=voditi, strategos=vojskovođa). Vremenom je izgubljeno to prvobitno značenje, i koristi se da bi se označilo postupanje usmjereno ka ostvarivanju određenog cilja nakon dužeg planiranja.

Pojmovi strategija i taktika su usko povezani. Oba označavaju ispravno korištenje određenih sredstava u vremenu i prostoru, pri čemu se (vrlo pojednostavljeno rečeno) strategija odnosi na cilj, a taktika na način kako ostvariti postavljeni cilj.

Danas se izraz "strategija" koristi u više različitih vrsta ljudskih djelatnosti:

Vojna strategija: Prvo i izvorno se izraz koristio u vojsci. Od Hanibala pa do današnjih dana, postoji čitav niz velikih vojskovođa koji su ostali zapamćeni ponajviše upravo kao stratezi. Među njima su, pored Hanibala, Belizar, Scipion Stariji, Cezar, Carl von Clausewitz, Erwin Rommel, Liddell Hart, Kutuzov, Antoine-Henri Jomini, Napoleon, Sunzi, Aleksandar Vasiljevič Suvorov, Helmuth Karl Bernhard Graf von Moltke...

Politička strategija: To je u suvremenom smislu koncept za postizanje vlastitih zacrtanih ciljeva. Tu prije svega mora biti jasno koji se krajnji cilj želi ostvariti i kakvi su okviri i ograničenja za postizanje cilja.

Strateške igre i sport: Poznata strateška igra je šah. Pojavom kompjuterskih igara razvile su se i tu igre, koje traže pomno planiranje da bi se uspjelo završiti igru, a cijeli jedan segment tih igara nazivaju se strateške računalne igre.

Poznate su strategije i u sportu. Primjer dugoročne strategije u sportu je kad se kupuju ili prodaju pojedini igrači, a još više kod stvaranja sportskog podmlatka.

Strategija u gospodarstvu: Ovdje se pod strategijom najčešće smatra dugoročno planiranje ponašanja gospodarskog subjekta radi ostvarivanja postavljenog cilja. Tu postoji čitav niz strategija, kao što je poduzetnička strategija, marketinška strategija i t.d.

U suvremenom svijetu gotovo da nema djelatnosti koja ne koristi određene oblike strategije, ovdje su navedene samo neke od najznačajnijih.

Premosnik (od eng. bridge) je u računarstvu uređaj koji povezuje (premošćuje) računalne mreže na drugom sloju OSI modela, tj. promet proslijeđuje na temelju MAC adresa. Danas se zbog marketinških razloga uređaj sa jednakim načinom rada koji ima više mrežnih sučelja obično naziva mrežni preklopnik ili prespojnik (od eng. switch).